U petak 08.10.2021. na Kupresu se održala konferencija o jačanju jednog od najpropulzivnijih sektora u Bosni Hercegovini - drvnom sektoru. Konferencija se implementira u okviru projekta „Jačanje konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora u Hercegovini“, financiranog od strane Europske unije i vlade SR Njemačke.

Konferenciju su organizirali Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH, Drvni klaster Hercegovina sa partnerima u sklopu događaja „Budućnost šumarstva i prerade drva u Bosni i Hercegovini“ koji već tradicionalno okuplja sve ključne domaće i međunarodne aktere.

Konferencija je okupila predstavnike državnih poduzeća za upravljanje šumama, privatnih šumarskih asocijacija, drvoprerađivača iz područja primarne prerade i proizvodnje furnira te proizvođače namještaja, sindikata, asocijacija i udruženja inženjera i tehničara šumarstva i drvne tehnologije te akademskog i znanstveno-istraživačkog miljea iz BiH, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Austrije..

Nakon pozdravnih govora konferenciju je otvorio predsjednik klastera Dragan Rezić prezentacijom projekta „Jačanje konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora u Hercegovini" koju sufinanciraju Europska unija i Savezna Republika Njemačka putem EU4Business projekta koji zajednički provode GIZ, UNDP i ILO u okviru Strategija lokalnog razvoja – Programa za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u Bosni i Hercegovini Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Republike Njemačke (BMZ).

Također, raspravljalo se o dugoročnim aspektima jačanja konkurentnosti sektora, o selekciji kvalitetne i obrazovane radne snage, većem korištenju biomase i energije iz drva te o prevenciji šumskih požara. Istaknuti su mnogobrojni primjeri dobrih praksi iz razvijenih zemalja, a najtežim izazovom ovog sektora u BiH ocijenjeno je razminiranje šumskih površina, što predstavlja veliki sigurnosni i gospodarski problem.

ZAKLJUČCI:

Potrebno je unaprijediti produktivnost i proizvodnu strukturu sektora 

Predstoji promjena strukture izvoza jer trenutno u njoj postoji visok udio proizvoda niske dodane vrijednosti, dok je tek manjim dijelom zastupljen izvoz namještaja. Primjerice, izvoz u Italiju, koja je najznačajnije tržište za sve zemlje JIE, uključuje takve finalne proizvode tek u udjelu od oko 10%,  a sve ostalo su sirovine ili poluproizvodi. Neosporno je kako je potrebna što veća finalizacija proizvoda, a sve zemlje JIE trebaju posebnu pažnju posvetit međunarodnom brendiranju drvne industrije i šumarstva. Postoji evidentan neiskorišteni potencijal grupe proizvoda veće dodane vrijednosti, poput namještaja, građevinske stolarije, drvne ambalaže, podnih obloga te posebice proizvodi od drva namijenjeni za grijanje, poput drvnog briketa i peleta, a koji su jako traženi na inozemnim tržištima.

Izvoz je od velike važnosti za branšu i potrebno je u narednom periodu konkretno definirati koje grupe proizvoda imaju najveći izvozni potencijal, potrebno je identificirati perspektivne proizvode uz određivanje ciljanih izvoznih tržišta. Ako bi se pristupilo promjeni strukture izvoza drvnih proizvoda, odnosno ako bi se iskoristile sve mogućnosti finalizacije uz postojeće tehnologije ukupni izvoz drvnih proizvoda u BiH mogao bi se povećali za čak 30-40 posto, smatraju sudionici konferencije.

Treba više digitalizacije i primjene informatičkih inovacija koje mogu poboljšat poslovanje na šumi baziranih industrija

Inovacijske aktivnosti u suvremenim uvjetima poslovanja smatraju se ključnim pokretačem poslovnog uspjeha pojedinoga drvoprerađivačkog subjekta, gospodarske grane šumarstvo i prerada drva, kao i cjelokupnog gospodarskog razvoja BiH. Neka istraživanja pokazuju kako su industrije niske tehnologije, kojima pripada i drvna industrija važan i daleko najveći dio proizvodnog sektora zemalja JIE. Istovremeno, takvi proizvodni sektori, unatoč postojanju niza ograničenja pokazuju izvanrednu stabilnost te zapošljavaju visok udio stanovništva.

Inovativnost tvrtki te primjena digitalnih inovacija mogu biti vezane za brojne vanjske i unutarnje čimbenike, poput poslovnih politika tvrtke, raspoloživosti povoljnog financiranja ili postojanja subvencija, stoga su sudionici konferencije naglasili povezanost digitalnih inovacija i inovativnosti tvrtki sa njihovom uspješnošću. Spomenute su tvrtke Artisan i Gazzda kao dobri primjeri implementacije inovativnih tehnologija, a što im je i pomoglo kod pozicioniranja na globalnom tržištu.

Velike drvoprerađivačke tvrtke bolju inovativnu prednost ostvaruju na tržištima nesavršene konkurencije, dok male tvrtke poput pilana bolji rezultat inovativne aktivnosti pokazuju na trenutnom tržištima zdrave konkurencije, na kojem je, uslijed pandemije Covid 19, došlo do znatnog porasta cijena primarnih drvnih sortimenata.

Bilo bi poželjno kada bi se odluke o ulaganju u nove tehnologije radi povećanja stupnja primjene inovacija u procesima proizvodnje donosile sustavno i kada bi se naslanjale na rad sektorskih instituta i akademske zajednice, odnosno kada bi se bazirale na procesu istraživanja i razvoja, a ne na ishitrenim odlukama vlasnika, što je najčešći slučaj načina odlučivanja o procesima tehnološke obnove strojnog parka u većini proizvodnih subjekata malog i srednjeg karaktera u BiH. Primjena informacijskih i računalnih tehnologija nema alternative, a ključne inovacije se za sada najbolje uočavaju upravo u toj sferi primjene novih tehnologija pilanske i strojne obrade.

Potrebno je utvrditi operativne i financijske mogućnosti za veće lokalno korištenje šumske biomase

Konferencija je već tradicionalno okupila mnogobrojne predstavnike šumarskog sektora i pilana, ali i nadležnih institucija, stoga je proizvodni sektor kroz rasprave na skupu sugerirao kako u EU programima za BiH unutar nove financijske perspektive 2021-2027 zapaženo mjesto trebaju dobiti mjere povezane upravo s proizvodnjom biomase, peleta, briketa i drugih drvnih goriva, odnosno kako je potrebno forsirati veće korištenje biomase, koja je usko povezana s opstojnosti i razvojem ruralnih područja.

Nazočne tvrtke su iskoristile raspravu za naglašavanje potrebe pridržavanja dinamike u isporuci drvne sirovine, posebno kada su isporuke dodatno ugrožene vremenskim prilikama u zimskim uvjetima. Ista činjenica je proteklih godina znala uzrokovati obustave proizvodnje u važnim drvno-prerađivačkim postrojenjima. Također, potrebno je utvrditi operativne i financijske mogućnosti za korištenje šumske biomase promjera većeg od 8 cm koja se dosada vrlo rijetko izvlačila iz šume.

Jedan od zaključaka odnosi se na hitno donošenje stajališta nadležnih tijela u BiH oko šireg korištenja kogeneracijskih postrojenja na biomasu, odnosno traži se planiranje kvota za pojedine nove energetske projekte na bazi drva, posebno za aktivne tvrtke iz drvne industrije koji na taj način mogu znatno poboljšati stabilnost poslovanja, u slučaju ako proizvode toplinsku i električnu energiju iz drva, a istu na tržište plasiraju uz povlaštene i subvencionirane cijene.